U zadnjoj trećini novembra indijski premijer Narendra Modi išao je na daleko putovanje. Na drugoj strani svijeta dočekao ga je neko njemurelativno blizak – predsjednik Gvajane Mohamed Irfaan Ali, koji jeporijeklom iz Indije. Ta veza bi mogla biti još jača – zahuktala indijska ekonomija treba naftu, resurse i traži nova tržišta. Gvajana ima naftu i drži ključ za ulazak u karipske države.
Foto: Narendra Modi i Mohamed Irfaan Ali
Narendra Modi već nekoliko godina oslikava svijet u nastajanju. Ako pitate zvanični New Delhi, multipolarni svijet stvara se pred našim očima i Indija je jedna od predvodnica tog trenda. Zato će od premijera Modija, zbog svega što radi na vanjskopolitičkom planu, zavisiti mnogo toga. Indijsko ne(svrstavanje) moglo bi donijeti prevagu u velikoj globalnoj igri nadmetanja između Washingtona i Pekinga.
Navedimo dva primjera koja to opisuju. Prvi primjer, indijskiodnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i stavljanja klipa u točkove BRICS-u, koji bi trebao biti predvodnik svijeta u nastajanju. Strah Sjedinjenih Država i Indije od kineskog jačanja otvorilo je pitanje kome je Indija bliža: Zapadu ili članicama BRICS-a. Drugi primjer mogao bi isključiti prvi. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, na zaprepaštenje Zapada, Indija postaje najveći kupac ruskih energenata, iako Washington prijeti sankcijama. Izvoz ruske sirove nafte u Indiju u julu je dostigao rekordnih 2,07 miliona barela dnevno, u poređenju sa 1,76 miliona u Kinu. Da bi zaprepaštenje na Zapadu bilo još veće, Indija kupuje naftu i posluje sa Iranom, ne obazirući se na želje i planove svojih partnera.
Indija to sebi može priuštiti, jer je nuklearna sila i odnedavno najmnogoljudnija država svijeta, koju na svojoj strani žele Washington, Peking, Moskva…, a što New Delhi zna i iskorištava kada se ukaže prilika. Indija ima svoj kurs – pretvaranje u silu kojoj drugi ne kroje sudbinu, što je pošten stav budući da najmnogoljudnija država niti u jednoj važnoj svjetskog krizi ne uslovljava druge.
Na red za širenje indijskih veza došla je i Južna i Latinska Amerika, gdje je mnoštvo država koje traže svoj put i ne žele pasti pod uticaj većih sila. Prirodno, za njih je Indija odličan partner, ali azijski kolos još uvijek nema da ponudi ono što nude druge velike sile.
Ali od nečega se mora početi – indijska glad za naftom dovela je Modija u Gvajanu, jedinu državu Južne Amerike u kojoj je službeni jezik engleski, što samo po sebi govori kakvu je historiju imala ova država i na koga je prirodno upućena.
Kao kod kuće
Kako se Indija decenijama bori sa samom sobom govori i sljedeći podatak. Modi je prvi indijski premijer koji je posjetio Gvajanu još od 1968. godine, kada je to učinila Indira Gandhi, dvije godine nakon što su dvije države upostavile diplomatske odnose, odnosno samo četiri godine nakon što se država prestala biti britanska kolonija. Država koja je površinom otprilike kao Bjelorusija i ima oko osamsto hiljada stanovnika ne bi sama po sebi trebela biti u žiži interesovanjavelike i daleke države kakva je Indija. Međutim, polovina stanovnika ove države u Južnoj Americi su porijeklom iz Indije, upravo zbog činjenice da su britanske kolonije bile i Gvajana i Indija.
Modija je u Gvajani dočekao predsjednik Mohamed Irfaan Ali, musliman porijeklom iz Indije, a najveću pažnju indijska delegacija je posvetila ministru prirodnih resursa Gvajane Vickramu Outaru Bharratu, još jednom političaru indijskih korijena.Bharrat je zadužen za naftu u Gvajani, a novootkrivena nalazišta mogla bi ovu malu državu pretvoriti u važnu tačku na svjetskoj mapi.
Koliko su nalazišta velika govori i to da je Mike Pompeo, državni sekretar u prvoj administraciji Donalda Trumpa, Gvajanu vidio kao mjesto preko koje će nadomjestiti venecuelanski izvoz nafte i kao polugu koja će pomoći Zapadu da se članice OPEC-a stave pod pritisak. Nakon Pompeovog odlaska sa mjesta državnog sekretara, u vremenu administracije Josepha Bidena, venecuelaski predsjednik Nicolas Maduro prijetio je ratom susjednoj Gvajani, jer je tvrdio da se novootkrivena nalazišta nafte nalaze na teritoriji države kojom upravlja.
Predsjedniku Mohamedu Irfaanu Aliju posjeta Modija je sigurno prijala, jer je u januaru prošle godine posjetio Indiju, gdje mu je dodijeljena i važna indijska nagrada. Mladom predsjednikuu četvrtoj godini svog mandata, rođenom 1980. godine, koji je došao na vlast sa idejom da poveća broj radnih mjesta i da državnu upravu učini efikasnijom, Indija bi mogla biti odlična prilika, počevši od činjenice da ona prijateljski gleda na Gvajanu i želi njenu naftu i saradnju svake vrste.
A nafte u Gvajani ima u izobilju, o čemugovori i podatak da ukoliko bi zaživjela Pompeova vizija, Gvajana bi postala najveći izvoznik nafte na svijetu po glavi stanovnika. Trenutno Gvajana dnevno proizvodi oko 650.000 barela lahke sirove nafte iz tri naftna polja, a očekuje se da će proizvodnja porasti na više od milion barela, dok bi proizvodnja na još tri naftna polja trebala početi u naredne tri godine, javile su agencije prateći Modijevu posjetu.
Kako do nafte iz Gvajane?
Tokom posjete Gvajani Modi je bio jasan i iskren, rekavši da Indija želi kupovati naftu i sklopiti dugoročne ugovore te da ovu južnoameričku državu smatra ključnom za svoju energetsku sigurnost, što su krupne riječi za premijera koji nije sklon jakim izjavama kada napusti svoju državu. Takav Modijev stav je prirodan – Gvajana nije pod međunarodnim sankcijama bilo koje vrste i uz to prijateljski je nastrojena prema Indiji.
Pored toga, preko 85 posto indijske nafte uvozi se kroz Hormuškimoreuz, što nije dobra vijest za New Delhi obzirom na silne sukobe i stalne promjene na Bliskom istoku. Zato Indija mora gledati i na druge strane svijeta, što rade i Sjedinjene Države, Kina, Rusija ili bilo koja druga država koja ima velike planove.
Nešto prije Modijeve izjave njegov ministar vanjskih poslova je rekao da Indija želi kupovati do dva miliona barela nafte dnevno od Gvajane, što je više od trenutneproizvodnje te južnoameričke države. Konzorcij predvođen američkom kompanijom ExxonMobile, a koji uključuje Hess Corp. i kineski Cnooc, postavili su cilj da dostignu proizvodnju od najmanje 1,3 miliona barela nafte dnevno do kraja 2027. godine.
Ali tu počinju problemi za Indiju, jer crpljenje nafte vršii kontroliše američka kompanija ExxonMobile, koja nije spremna na dugoročne angažmane sa indijskom vladom, jer su neke druge sile bile brže i stale iza kompanije, što također nije ništa novo kada je riječ o poslovima sa naftom.
Ugovor sa kompanijom ExxonMobile iz 2016. godine bio je važan moment u političkoj utrci u kojoj je na kraju pobjedio Mohamed Irfaan Ali. Taj ugovor je od potpisivanja bio predmet rasprave u Gvajani, jer su neki smatrali, poput rivala aktuelnog predsjednika, da je ugovor loš i da vladi treba pripasti više novca. David A. Granger izgubio je tu utrku, a Mohamed Irfaan Ali tada je dobio Pompeovu podršku. Aktuelni predsjednik je tvrdio da je ugovor dobar i da će se milijarde dolara sliti u državnu kasu.
Ipak, taj sporazum spriječio je Gvajanu da sada sa Indijom potpiše dugoročni ugovor o kupoprodaji nafte, što je sigurno razočarenje za obje strane, iako su dvije države potpisale memorandum o razumijevanju za jačanje saradnje u trgovini ugljovodonicima i naftnim derivatima. Pomenuti ministar Vickram Bharrat rekao je novinarima da, iako je Gvajana voljna da Indiji isporuči velike količine sirove nafte, stvar nije jednostavna jer bi ExxonMobil, glavni operater u proizvodnji nafte u Gvajani, morao da se konsultuje i pristane na takvu aranžman, prenio je AP.
„Znamo da Exxon mora izvršiti određene promjene u svom rasporedu i logistici jer preferiraju vrlo velika plovila koja mogu primiti dva miliona barela uglavnom zbog udaljenosti i cijene“ rekao je Bharrat i dodao da Gvajana želi da indijske kompanije licitiraju za naftne blokove i da bi pregovori mogli početi ako se ponuda dostavi.
Indija traži ulaznicu u regiju
Gvajana može Indiji poslužiti kao ulazna tačka u karipske države, jer je sjedište petnaestočlanog karipskog trgovačkog bloka CARICOM. Modi je ovaj put sreo lidere država regije na Drugom samitu Indija-CARCIOM, nakon što je prvi održan 2019. godine. Ovaj samit može se ukratko opisati i kao pokušaj borbe protiv klimatskih promjena i posljedica koje ostavljaju, iako su i druge teme bile na stolu.
Indija ima šta ponuditi karipskim državama. Na samitu je Modi rekao da će s karipskim državama podijeliti tehnologiju za borbu protiv zaraze morskim algama, što je naišlo na aplauze prisutnih. Naime, jedna vrsta morskih algi- sargassum, brzo se širi karipskim vodama ugrožavajući ekosistem i posljedično turizam, koji je značajan izvor prihoda za ove države. Modi je rekao prisutnima da je Indija postigla ogroman napredak u pretvaranju pomenutih algi u đubrivo i za drugu upotrebu u ekonomiji.
Modi je obećao pomoć u oblasti zdravstva, energetike, a posebno u borbi protiv klimatskih promjena. U skladu s tim obećanjem izrazio je spremnost da njegova vlada opremi solarnim sistemimanajmanje po jednu vladinu zgradu u svakoj od država CARICOM-a. Mnoge od ovih država nemaju jeftinu i široko dostupnu električnu energiju, a solarni sistemi mogli bi radikalno promijeniti situaciju, posebno na manjim otocima.
Zatim, Modi je obećao više od hiljadu stipendija u narednih pet godina za studente iz država CARICOM-a, kao i mobilne bolnice za ruralna područja, labaratorije za testiranje droga, riječne i morske trajekte, pomoć za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i sigurnosti proizvodnje hrane…
Prethodno, Modi je Gvajani obećao nastavak saradnje i indijskih ulaganja u tu državu. Posljednjih godina Indija je Gvajani dala kredite za putničke avione, kupovinu modernog riječnog trajekta koji plovi sve do granica susjedne Venecuele, u džunglu, ka teritoriji zbog koje je Maduro prijetio ratom. Zatim, Indija je kreditirala izgradnju puteva, bolnica i mostova u Gvajani. Domaćinu je obećena i ponuđena vojna saradnja.
Indija i Gvajana su dogovorile dastvore radne grupe u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, informacionih i komunikacionih tehnologija, energetike, ajurvede i wellnessa, prirodne medicine i odbrane, kako bi se unaprijedila bilateralna saradnja, saopšteno je nakon sastanaka Modija i Mohameda Irfaana Alija.
Navedeno govori o spremnosti i želji Indije da se što bolje pozicionira u državu koja se pretvara u energetsku silu. Domaćin je gostu širom otvorio vrata, što i ne čudi ako se uzme u obzir etnička struktura Gvajane. Ali Indija će morati ponuditi više od prijateljstva i tražiti inovativne načine približavanja, jer kako vidimo druge sile su se već duboko ukopale i brane osvojeno. Na primjer, Gvajana je tokom prošle godine iz Kine uvezla osam puta više roba i usluga nego iz Indije, a u poređenju sa Sjedinjenim Državama zaostajanje je i veće – jedanaest puta.
Indijsko zaostajanje za Sjedinjenim Država i Kinom daleko od indijskih granica možda jedino u Gvajani može biti nadoknađeno, odnosno barem postoji obostrana želja da se to pokuša. Zato Modi svoju viziju ekonomskog i političkog uticaja daleko od granica Indijeima priliku vježbati u Gvajani, što je prilika kakva se Indiji do rijetko pružala.
Tekst je ranije objavljen na portalu PISjournal.net
Kommentarer