Da li će iranska nuklearna postrojenja biti uništena i da li će Teheran napraviti nuklearnu bombu?

Iranski nuklearni program još jednom je na listi prioriteta američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj put američka administracija, nakon prijetnji sankcijama, prijeti i vojnim napadom ako Iran ne prihvati zahtjeve Washingtona i Izraela.

Foto: Ilustracija- iranske rakete

Administracija Baracka Obame postigla je 2015. godine sporazum o nuklearnom programu Irana. Teheran je ograničio aktivnosti na ovom polju i zauzvrat dobio ublažavanje sankcija. Kina, Rusija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska također su potpisnice sporazuma.

Dvije godine kasnije, Trump povlači SAD iz sporazuma i Iranu uvodi sankcije. To je bila velika pobjeda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je bio protivnik sporazuma sa Iranom.

Od 2015. godine Bliski istok se promijenio, ali neki planovi su i dalje na stolu. Jedan od njih je i rušenje vlasti u Teheranu. Iran je ostao jedini sa liste država iz poznatog istupa američkog generala Wesleya Clarka kojem je navodno rečeno u Pentagonu poslije 11. septembra 2001. godine da će Sjedinjene Države, nakon Afganistana, srušiti „sedam država u pet godina“. Na toj listi, pored Afganistana, bili su Irak, Sirija, Libija, Liban, Sudan, Somalija i Iran.

Trump drugi put

Padom Bashara al-Assada, kojeg je na vlasti u Damasku zamijenio bivši pripadnik ISIL-a i Al-Qaede Ahmed al-Sharaa i koji je brzo postao partner Washingtona i Evropske unije, jedina država koje ostala na famoznoj listi koju je Clark pomenuo jeste Iran. Sve ostale države sa liste su u ovom stoljeću imale ratove i njihove vlade su, ponegdje više puta, mijenjane.

Izraelski lobi pomogao je Trumpu da se vrati u Bijelu kuću. Imenovanja koja je Trump izvršio to dodatno dokazuju. Netanyahu, nakon što je Trumpa pritiskao da povuče SAD iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, sada pritiska Trumpa na vojnu akciju protiv Teherana.

Ali, Iran je jači od svih država sa pomenute liste, iako znatno oslabljen nakon Assadovog pada i gubitaka Hezbollaha u Libanu u ratu protiv Izraela. Tu priliku Netanyahu ne želi propustiti, pa se Trump još jednom bavi Iranom, iako je američki interes da se hitno pozabavi Kinom.

Od dolaska na vlast, Trump je u svom stilu slao poruke Iranu. To su radili i drugi američki zvaničnici. Neki od termina koji su se pominjali su „pakao“, „udari“, „sankcije“, „maksimalan pritisak“ i to sve ako Iran ne pristane na zahtjeve Washingtona. A zahtjev Washingtona je decenijama bio da Iran ne napravi nuklearno oružje, dok Teheran tvrdi da mu to nije cilj.

Prije desetak dana Trump je iznenadio javnost. Najavio je da počinju pregovori sa Iranom tokom Netanyahuove posjete Bijeloj kući. Brzo je svijet saznao da će domaćin indirektnih pregovora dvije države biti Oman, a nešto prije Trumpove najave javnost je doznala da je američki predsjednik pisao iranskom ajatolahu Aliju Khameneiju i tražio razgovore.

Pregovori u Omanu

Od prvog Trumpovog mandata Iran nije mirovao. Pored toga što je u određenom periodu zabranio međunarodne inspekcije svojih postrojenja, krenuo je u obogaćivanje uranijuma. Mnogi stručnjaci tvrde da je Iran na pragu pravljenja nuklearnog oružja, ako to odluči.

Iran godinama tvrdi da je njegov nuklearni program za civilnu upotrebu. Ipak, neki smatraju da se taj koncept treba napustiti. Neki iranski političari su pozvali ajatolaha Khameneija da donese fetvu koja traži nabavljanje nuklearnog oružja. Jedna od najvažnijih političkih figura u Iranu decenijama je Ali Larijani, a sada je Khameneijev savjetnik. On je krajem prošlog mjeseca rekao da će Teheran razviti nuklearno oružje ako Sjedinjene Države ili Izrael napadnu iranska nuklearna postrojenja.

Upravo napadi na iranska nuklearna postrojenja su tema, kao prijetnja koja visi u zraku dok američka vojska sedmicama gomila snage na Bliskom istoku. Nakon prvog sastanka u Omanu, na kojem su bili američki izaslanik Steve Witkoff i šef iranske diplomatije Abbas Araghchi, Teheran je objavio da će 19. aprila u istoj državi biti druga runda razgovora, samo sedam dana nakon prve. Araghchi kaže da će na tom sastanku biti dogovoren „opšti okvir budućeg sporazuma“.

O pregovorima javnost je saznavala sa različitih strana. Neki mediji su izvijestili, pozivajući se na svoje izvore, da su pregovori u Muskatu prošli u dobroj atomosferi. Zatim, da je Iran tražio da se ponovo potpiše sporazum koji je Trump napustio 2017. godine te predložio denuklearizaciju Bliskog istoka, uključujući Izrael.

Pregovori u Omanu iznenadili su mnoge, posebno što je ne tako davno Khamenei rekao da nije moguće razgovarati sa Washingtonom, jer se ne drže dogovorenog. Ipak, do pregovora je došlo. A iranski prijedlozi, ako su tačni pomenuti navodi medija, ruše čitav američki i izraelski koncept politike prema Teheranu. Naime, jedan od argumenata Washingtona je da će Iran pokrenuti trku u nuklearnom oružju na Bliskom istoku, nakon što su prethodno tvrdili da Iran želi takvo oružje. Ako bi se prihvatili ti iranski zahtjevi, onda bi te dvije tvrdnje bile potpuno diskreditovane.

Trumpovi planovi i odnos snaga

Da je rat pred vratima vjeruju i u Parizu. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot je početkom mjeseca rekao da „u slučaju neuspjeha (pregovora) vojna konfrontacija čini se gotovo neizbježnom“ i dodao da je stav Pariza da „Iran nikad ne smije doći u posjed nuklearnog oružja“.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth prije nekoliko dana to je potvrdio. „Ako to ne uspijemo riješiti za pregovaračkim stolom, postoje druge mogućnosti da osiguramo da Iran nikada ne dođe do nuklearne bombe“, rekao je. „Onim što radimo protiv Husa i u regiji, pokazali smo sposobnost da idemo daleko, duboko i vrlo snažno (...). Ne želimo doći do te tačke, ali ako bude potrebno, učinićemo to kako bismo spriječili Iran da razvije nuklearnu bombu.“

U maju 2023. godine, nekoliko mjeseci prije napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra, načelnik izraelskih oružanih snaga Herzi Halevi govorio je o iranskim nuklearnim postrojenjima. „Iran je napredovao u obogaćivanju uranijuma dalje nego ikada prije... Na horizontu su negativni razvoji koji bi mogli dovesti do (vojne) akcije“, rekao je, ne precizirajući ko bi, kada i kako poduzeo radnje protiv Irana. „Mi imamo sposobnosti, a drugi takođe imaju sposobnosti“, dodao je Halevi.

Jučer je Trump govorio o pregovorima u Omanu i zaključio da Iran odugovlači, iako je od sastanka prošlo samo par dana. „Mislim da nas samo zavlače“, rekao je Trump. „Iran mora odustati od ideje nuklearnog oružja. Ne mogu imati nuklearno oružje”, rekao je i dodao da američke opcije „uključuju“i vojni udar na iranske nuklearne objekte.

Ni iranska strana ne vjeruje suprotnoj. Jučer je ajatolah Khamenei rekao da su pregovori u Omanu „dobro implementirali svoje početne korake“, ali da je Iran „vrlo skeptičan“ prema drugoj strani. „Nismo ni pretjerano optimistični, ni pretjerano pesimistični u vezi s ovim razgovorima“, dodao je.

Jučerašnje izjave Trumpa i Khameneija potvrda su loših odnosa Washingtona i Teherana, ali i pokazatelj da se ne radi o povjerenju. Naprosto, radi se o mogućnosti primjene sile i proračunu dobitaka i gubitaka ako bi rat bio pokrenut. Washington poznaje iranske sposobnosti, kao što i Teheran poznaje sposobnosti Sjedinjenih Država, Izraela i njihovih saveznika u regiji.

Trump sada odlučuje da li je spreman platiti cijenu napada na Iran, nakon što to nije bio u svom prvom mandatu, ili će pristati na sličan dogovor koji je postigao Obama i tako priznati da je napravio grešku kada je napustio sporazum. Zahtjevi da se Iran odrekne raketnog programa i ponaša kako Netanyahu želi, također su na stolu i teško je vjerovati da će ih Teheran prihvatiti. Drugim riječima, Trump odlučuje, dok Amerikanci od njega očekuju da ne pokreće ratove kako je obećavao sve godine bavljenja politikom, da li će još jednom ispuniti Netanyahuove želje.

Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba

---