Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nastavlja da šokira dok čeka da formalno preuzme funkciju. Jučer je rekao da želi kontrolu nad Panamom, dijelom Danske (Grenland) i Kanadom. Nije isključio ni upotrebu vojske da ostvari neke od svojih ciljeva.
Pred rusku agresiju na Ukrajinu Vladimir Putin je pripremao domaću i međunarodnu javnost na ideju da Rusija ima teritorijalne pretenzije na neke susjedne države i onda to dugo objašnjavao, prekrajajući historiju kako mu odgovara, te da Moskva na to ima historijsko i svako drugo pravo, a da je njegov posao da ispravi historijske nepravde i svojoj državi vrati sigurnost.
Reakcije na Putinove riječi bile su oštre i dolazile su sa svih strana, a onda kada je 24. februara 2022. počela invazija na Ukrajinu, najveći dio svijeta je to osudio na raznim međunarodnim forumima. Rat traje i danas, a Kremlj ne odustaje od svoje argumentacije da ima pravo da komada susjede.
Trumpova samouvjerenost
Jučer je Trump manje-više nastavio tamo gdje je stao Putin prije nego će poslati trupe u Ukrajinu. Trump smatra da Sjedinjenim Američkim Državama pripada Grenland, koji je po međunarodnom pravu dio Danske - američke saveznice iz NATO-a, da Panamski kanal treba vratiti u ruke američke vojske i da Kanada treba da razmisli o tome da postane nova američka savezna država.
Za razliku od Putina, koji je satima pričao o historiji i navodnom pravu Rusije da mijenja međunarodno priznate granice, Trump je mnogo praktičniji i ne trudi se da nađe dublja opravdanja. Obraćajući se iz svoje rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi i odgovarajući na pitanja novinara o tome kako će se odnositi prema Grenlandu i Panamskom kanalu, Trump je ponovo šokirao javnost.
„Možete li dati garanciju svijetu da tokom pokušaja preuzimanja kontrole nad tim područjima nećete upotrijebiti ekonomsku ili vojnu silu“ upitao ga je novinar. „Ne“, odgovorio je kratko Trump i nastavio razgovor s novinarom.
„Možete li nam malo više reći o tome koji je vaš plan? Hoćete li ispregovarati novi sporazum? Hoćete li pitati Kanađane da održe glasanje? Koja je strategija“, pitao je novinar. „Ne mogu vam garantovati. Pričate o Panami i Grenlandu. Ne mogu vam garantovati za njih. Ali mogu reći da ih trebamo za ekonomsku sigurnost. Panamski kanal je bio izgrađen za vojsku“, odgovorio je.
„Neću se na to obavezati“, rekao je, upitan isključuje li korištenje vojske. „Možda ćemo morati nešto poduzeti. Panamski kanal je vitalan za našu zemlju. Njime upravlja Kina. Dali smo Panamski kanal Panami, nismo ga dali Kini“, rekao je Trump.
Trumpova logika
Otkud Trumpu ideja da bi se on trebao pozabaviti Grenlandom (Danskom), Panamom i susjednom Kanadom i koji je njihov „grijeh“ prema novoj američkoj administraciji? Najkraći odgovor je da tri države rade nešto što se ne sviđa Trumpu.
U slučaju Grenlanda, to je pristup nalazištima prirodnog gasa i nafte te drugim sirovinama. Pored toga, Grenland je na strateški važnom mjestu u borbi za Arktik i za plovne puteve koji se otvaraju topljenjem leda. U vojnom smislu onaj koji kontroliše Grenland ima prednost u okršaju nuklearnih sila. Naime, ukoliko bi Sjedinjene Države i Rusija ratovale, najveći broj projektila bio bi ispaljen preko Grenlanda, jer je to najkraća ruta između dvije države.
Kada je riječ o Panami, Trumpu smeta to što Panamski kanal, koji je od vitalne važnosti za svjetsku i američku trgovinu, nije u rukama Washingtona. Naime, Panama je nastala 1903. godine kada je Washington od Kolumbije otcijepio dio teritorije, da bi od 1904. do 1914. godine bio građen kanal koji je povezao Atlantski i Tihi okean, odnosno povezao dvije američke obale. Washington je 1999. godine Panami vratio kontrolu nad Panamskim kanalom. Posljednjih godina, kineski uticaj raste u Panami i drugim državama Centralne Amerike, što očigledno brine Trumpa.
Susjedna Kanada „skrivila“ je Trumpu to što kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država ostvaruje ogroman suficit u trgovini. U posljednje dvije godine Kanada je imala suficit oko 120 milijardi dolara. Pored toga, vraćajući se na priču o važnosti Grenlanda u vojnim pitanjima, Kanada ima dodatnu važnost. Prijateljskoj Kanadi Trump je predložio da se priključi Sjedinjenim Državama, a premijera Justina Trudeaua nedavno je nazvao „guverner Velike države Kanade.“
Svijet realpolitike
U kratkom vremenu Trump je na nekoliko primjera pogazio sve ono za šta se nominalno zalaže aktuelni predsjednik Joseph Biden. Suverenitet i međunarodno pravo za koje se Biden zalagao u slučaju, na primjer, Ukrajine, u slučaju Paname i Danske ne važi po Trumpovoj logici.
Danska je odbacila bilo kakve razgovore na temu da Grenland pripadne Sjedinjenim Državama, što je uradila i grenlandska vlada. Odbacili su i Trumpovu ponudu da SAD kupe Grenland. Panamska vlada odbacila je bilo kakvu mogućnost da Panamski kanal prepuste bilo kome.
Međutim, Trump se ne osvrće na interese drugih, uvjeren u snagu svoje države. Na pomenutom obraćanju iz svoje rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi čak je poručio da želi Meksički zaliv preimenovati u Američki zaliv, što je suštinski postavljanje stvari kao da ništa prije njega nije bilo.
Treba se prisjetiti da je Trump 2019. godine otkazao posjetu Danskoj, jer domaćini nisu htjeli da razgovaraju o prodaji Grenlanda, kao i to da su Sjedinjene Države još 1946. godine to isto nudile Danskoj. Zbog Hladnog rata američka vojska se smjestila na Grenland, ali je on ostao dio Danske.
Drugim riječima, i prije Trumpa postojali su američki planovi za zauzimanje Grenlanda, jer se radi o strateški važnom otoku za američku koncepciju odbrane. Na posljednjim izborima pojedini krugovi bliski vojsci i proizvođačima oružja stali su iza Trumpa, što mu je pomoglo da pobijedi na glasanju.
To potvrđuje tezu da Trump nije nikakav „slobodni strijelac“ koji se bori protiv sistema, nego da je njegov dio. Takav zaključak je više nego važan za sve one koji su govorili da je „Trump čovjek mira“ i da „nije izazvao niti jedan rat“, iako je između ostalog napao Siriju, u Iraku likvidirao iranskog generala Qasema Soleimanija i američke baze u Iraku izložio iranskim raketnim napadima.
Na manje od dvije sedmice od preuzimanja dužnosti, jučerašnjim istupom Trump je najavio da se neće obazirati na međunarodno pravo i da ne priznaje interese drugih država. U njegovom prvom mandatu mnogi su se uzdali u Predstavnički dom i Senat te potpredsjednika Mikea Pencea kao mehanizme za kontrolu predsjednika. U njegovom novom mandatu manje je mehanizama kontrole, jer će broj Trumpovih pristalica na važnim pozicijama biti veći nego ranije.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.
Comments