Grčka se suočava s teškom sušom i nedostatkom padavina u 2024. godini

Grčka se 2024. godine suočava s jednom od najtežih suša u posljednjih nekoliko desetljeća. S obzirom da su količine padavina pale na povijesno niske razine, posljedice se osjećaju širom zemlje – od isušenog poljoprivrednog zemljišta do smanjenih zaliha vode u urbanim područjima.

Jezero Marathon, u blizini Agios Stefanosa. Copyright Corella Publishing

Klimatski i ostali faktori

Ova suša nije izolovan događaj, već dio šireg obrasca promjena klimatskih uvjeta u Mediteranu. Znanstvenici ukazuju na porast globalnih temperatura, promijenjene vremenske obrasce i smanjenje snježnih padavina u planinskim područjima kao ključne čimbenike. Prema podacima Grčke nacionalne meteorološke službe (HNMS), količina padavina tijekom kritičnih jesenskih i zimskih mjeseci 2023–2024. bila je 40% ispod sezonskog prosjeka.

Pored prirodnih klimatskih varijacija, ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, prekomjernog navodnjavanja i neefikasnog upravljanja vodom pogoršale su krizu. Urbana područja, posebno Atena i Solun, bore se s nedostatkom vode, dok se ruralna područja suočavaju s iscrpljenim rezervama podzemnih voda.

Utjecaj na poljoprivredu

Poljoprivredni sektor, koji je jedan od temelja grčke ekonomije, posebno je teško pogođen. Usjevi poput maslina, grožđa i pšenice, koji su ključni kako za domaću potrošnju tako i za izvoz, pati od nedostatka vode. Poljoprivrednici izvještavaju da su prinosi u nekim regijama pali i do 50%, što dovodi do financijskih poteškoća i zabrinutosti za dugoročnu održivost.

Posljedice šumskih požara u blizini Varympompija. Copyright Sanin Mirvic & Corella Publishing

Stočarstvo također je pod pritiskom, jer stoka ne može pronaći dovoljno vode i pašnjaka. To je dovelo do porasta cijena osnovnih proizvoda poput mlijeka, sira i mesa, dodatno opterećujući grčke domaćinstva koja se već suočavaju s inflacijom.

Turizam i upravljanje vodom

Turizam, još jedan stub ekonomije, suočava se s vlastitim izazovima. Mnogi popularni otoci, uključujući Mykonos i Santorini, oslanjaju se na ograničene resurse slatke vode koji su na rubu iscrpljenja. Vlasnici hotela i lokalne vlasti pokušavaju uvesti mjere za uštedu vode, ali dugoročna održivost turizma u tim regijama ostaje neizvjesna.

Vlasti su također uvele ograničenja u korištenju vode u mnogim područjima, zabranjujući je za nebitne aktivnosti poput zalijevanja vrtova i pranja automobila. Postrojenja za desalinizaciju i uvoz vode predloženi su kao hitna rješenja, ali ona su skupa i ekološki kontroverzna.

Odgovori vlade i lokalne zajednice

Grčka vlada priznala je ozbiljnost krize i obećala ulaganja u održive prakse upravljanja vodom. Predložene mjere uključuju modernizaciju sustava za navodnjavanje, promociju usjeva otpornih na sušu i poboljšanje kapaciteta za prikupljanje kišnice. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će implementacija ovih inicijativa potrajati i da možda neće u potpunosti riješiti trenutne izazove.

Lokalne zajednice širom Grčke također preuzimaju inicijativu. Lokalne organizacije podižu svijest o očuvanju vode, dok poljoprivrednici eksperimentiraju s inovativnim tehnikama poput kap po kap navodnjavanja i metoda zadržavanja vlage u tlu.

Poziv na buđenje

Suša u 2024. godini predstavlja snažan podsjetnik na ranjivost Grčke i drugih mediteranskih zemalja na utjecaje klimatskih promjena. Iako je trenutni fokus na ublažavanju krize, dugoročno rješenje leži u kombinaciji globalne klimatske akcije i lokalnih strategija prilagodbe. Za Grčku, očuvanje prirodnih resursa nije samo ekološki imperativ, već i kulturna i ekonomska nužnost.

Dok zemlja prolazi kroz ovaj izazovni period, njezina otpornost i sposobnost za inovacije bit će ključne za osiguranje održive budućnosti za ljude i ekosisteme.