Republikanska konvencija u Milwaukeeju izabrala je Donalda Trumpa za svog predsjedničkog kandidata za novembarske izbore, a nešto ranije bivši predsjednik odlučio je da mu saputnik u toj utrci bude senator J.D. Vance. To oslikava važne tokove u američkoj politici i dokaz su Trumpove saradnje s onima koje je godinama proglašao kao svoje i narodne neprijatelje.
Donald Trump prije nego će postati predsjednički kandidat bio je dio američke poslovne elite i neko ko je kroz showbiz došao do gotovo svakog Amerikanca. A onda je milijarder, blizak političarima, uključujući demokrate, odlučio da uđe u politiku.
Na samom početku borbe za republikansku nominaciju malo ko mu je davao šanse. Međutim, vrlo brzo Trump se pretvorio u stroj koji je teško zaustaviti, u osobu koja je razdrmala uspavane republikance i spriječio je Hillary Clinton da naslijedi Baracka Obamu u Bijeloj kući.
I tada je bilo jasno da Trump ima podršku dijela poslovne i političke elite, koja se nije slagala sa političkim narativom dijela demokrata, a koji do današnjeg dana on opisuje kao „ekstremnu ljevicu“. Te ljevice nema u ekonomiji, jer ono što zagovara najveći dio demokrata nije, po riječima Bernieja Sandersa kao najvećeg ljevičara među njima, ni blaža verzija evropskih socijaldemokrata od prije nekoliko decenija, već se radi o zastupanju drugih vrijednosti, koje su u suprotnosti sa onim što desničari zovu „porodične vrijednosti“.
Knjiga prije politike
Sklon burnom životu, a koji je javnosti pokazivao, Trump se nije uklapao u profil tipičnog republikanca. To ga je koštalo otpora, pa se pojavila i grupa „Republikanci protiv Trumpa“. Ta grupa podržala je i Nikki Haley u namjeri da ga izbaci iz utrke ove godine.
Historija se ponavlja. I ovaj put Trump će dobiti podršku republikanaca, dijela medija, poslovne i političke elite, a zauzvrat on će se okružiti ljudima koji, kako to neki kažu, ‛znaju kako sistem funkcioniše‛. Prije četiri godine to su bili Mike Pence, Rex Tillerson, Mike Pompeo... Ovaj put takvu ulogu imat će J.D. Vance, dok se za njegovo mjesto senatora sprema, ako Trump i Vance budu izabrani, Vivek Ramaswamy, čovjek koji ima često drugačije stavove od ostatka republikanaca.
Izbor Vancea nije slučajan. Trumpov tim vjeruje da im je za izbornu pobjedu potrebna podrška u „pojasu hrđe“, odnosno u par država koje su bile okosnica američke privrede, a koje su usljed premještanja kompanija, posebno u Kinu, doživjele ekonomski i društveni sunovrat.
Društvo koje se raspada i u kome radnik i njegova porodica nemaju šansu, tema je knjige koju je Vance napisao 2016. godine i tako postao poznat izvan svoje države Ohio. Memoari Hillbilly Elegy opisuju njegovo odrastanje u Middletownu, sa bakom, djedom i očuhom, jer ga je otac ostavio, a majka bila alkoholičarka. Memoari su kasnije ispričani i kroz uspješan film.
Teško djetinstvo navelo ga je na promjenu imena. Rođen je 1984. godine kao James Donald Bowman. Ime Donald, po svom biološkom ocu, promijenio je u David. Tako je skovan nadimak J.D, a prezime Bowman promijenio je u Hamel, što je prezime njegovog očuha. Njegova majka se kasnije razvela od očuha, pa po završetku fakulteta uzima prezime Vance – prezime djeda i bake sa majčine strane. Tako je nastalo današnje ime James David Vance, ili kraće J.D. Vance.
Vance završava Yale gdje studira pravo, nakon državnog fakulteta Ohio gdje je studirao političke nauke i filozofiju, i postaje biznismen u Californiji. Knjiga ga je učinila poznatim komentatorom, pa se posebno bavio odnosom bijele radničke klase i Trumpa. Tada i kasnije govorio je žestoko o njemu. „Mislim da ovi izbori zaista imaju negativan efekat, posebno na bijelu radničku klasu“, rekao je 2016. „Ono što radi je da ljudima daje izgovor da upiru prstom u nekog drugog, upiru prstom u meksičke imigrante, ili kinesku trgovinu ili demokratske elite ili bilo šta drugo.“
Prije sedam godina Vance se vratio u Ohio. On i supruga Usha Chilukuri Vance, koju je upoznao na Yaleu, imaju troje djece - Ewana, Viveka i Mirabel. Usha je dijete indijskih migranata i njeno djetinjstvo i porijeklo je sasvim drugačije od Vanceovog.
Vance kao Trumpov i republikanski izbor
Kao uspješan biznismen Trump zna da preko nekih stvari pređe. Vanceov život, od siromaštva do uspjeha, mogao bi biti privlačan biračima u Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji, a koje bi mogle odlučiti pobjednika izbora. Aktuelni predsjednik Joseph Biden je u tim državama igrao na kartu svog radničkog porijekla i razumijevanja problema radničkih porodica.
Trump smatra da bi Vanceovo iskustvo marinca, koji je 2005. godine šest mjeseci služio u Iraku, moglo otvoriti vrata ka ratnim veteranima. Vance bi na taj način pokušao preuzeti ulogu koju je desetljećima imao jedan drugi ratni veteran i političar – John McCain.
„Ja sam 'nikad Trump' tip. Nikad mi se nije sviđao“, „Bože, kakav idiot“, „da li je američki Hitler“, samo je dio onoga što je Vance rekao o Trumpu. Ali 2018. godine mijenja stavove i Trump je sada neko ko razumije radnike bijelce. Naredne godine postaje katolik. Kada 2021. godine uđe u politiku, kockice se slažu. Njegovu kandidaturu za senatora podržao je Trump, a svoj stav da se zabrani pobačaj u cijeloj zemlji nakon petnaeste sedmice trudnoće promijenio je u pravo država da odluče o tome, što je i Trumpov stav, te da treba imati u vidu „razumne izuzetke“, nakon kritika zagovornika prava na pobačaj, posebno u slučajevima silovanja ili opasnosti po život majke.
Kandidatura za senatora poklopila se s ruskom agresijom na Ukrajinu. Tvrdio je da SAD ne trebaju Kijevu slati novac i oružje, već da ima prečih stvari u koje se treba ulagati. Tako je pomirio Trumpove želje i nadanja siromašnih glasača.
Od Ukrajine do Kine, snažno uz Izrael
Iako američki potpredsjednici imaju malu ulogu u vanjskoj politici, Vanceovi stavovi su bitni, jer njegovo kandidovanje ima drugačiju pozadinu, uprkos što ga Biden naziva „Trumpovim klonom“.
Republikanci su podijeljeni na temi Ukrajine. Tradicionalni republikanci Rusiju vide kao prijetnju od Hladnog rata. Ali, finansiranje Kijeva je pitanje koje dijeli na one koji bi pomagali kako to rade Biden i demokrati, na one koji bi da teret dijele sa Evropom i na one koji bi prekinuli finansiranje. Vance je od prekida finansiranja došao u grupu koja bi teret dijelila sa Evropom, što traži i Trump.
„Ono što bih želio učiniti, i što mislim da je ovdje temeljno moguće postići s američkim vodstvom, ali to ne znate dok ne obavite razgovor, jest da zamrznete teritorijalne linije negdje blizu mjesta na kojem su sada. To je prvo. Drugo, garantujete i nezavisnost Kijeva, ali i njegovu neutralnost. To je temeljna stvar koju su Rusi tražili otpočetka. Mislim da Rusi puno toga što su tražili jest nepošteno, ali neutralnost je očito nešto što oni vide kao egzistencijalno. I treće, morat će biti određena američka sigurnosna pomoć dugoročno. Mislim da su te tri stvari ostvarive“, rekao je Vance.
Kao senator Vance je blokirao pomoć Ukrajini, tražeći pregovore Kijeva i Moskve. Ali ako je vjerovati bivšem britanskom premijeru Borisu Johnsonu, Trump neće ostaviti Kijev. On se sastao sa Trumpom na konvenciji Republikanske stranke u Milwaukeeju i rekao da su „razgovarali o Ukrajini i ne sumnjam da će on biti snažan i odlučan u podršci toj zemlji i odbrani demokratije.“
Međutim, Trumov tim ne želi davati novac kao što je to radio Biden. „Donald Trump je obećao da će ići na razgovore s Rusijom i Ukrajincima kako bi brzo riješili ovo pitanje kako bi se Amerika mogla usredotočiti na pravi problem, a to je Kina“, rekao je Vance. On je u februaru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji rekao da evropske zemlje moraju podnijeti veći teret kako bi se Washington mogao posvetiti Kini, a taj stav ima dvostrančki konsezus.
Neki su rekli da bi Trumpov povratak u Bijelu kuću mogao biti užasan za Kijev, ali šta da očekuje Kina na koju bivši predsjednik i Vance gledaju kao najveću prijetnju. „To je najveća prijetnja našoj zemlji i potpuno smo odvučeni od toga“, rekao je Vance. Fokusiranje na Kinu je „pravo pitanje“, dodao je. U martu je sponzorisao zakon koji će kinesku vladu odsjeći od američkog tržišta kapitala ako ne bude slijedila međunarodno trgovinsko pravo. I predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, također republikanac, Kinu je označio kao najveću vanjsku prijetnju za SAD.
Vance je puštanje Kine u članstvo Svjetske trgovinske organizacije 2001. nazvao „katastrofom“, dok Trump prijeti carinama od 60 posto na gotovo svu kinesku robu, što je nastavak trgovinskog rata koji je pokrenuo u prvom mandatu i koji je Biden nastavio. Vance Kini zamjera i krizu s fentanilom, opioidom napravljenim od hemikalija koje se proizvode u Kini i koji preko Meksika dolaze u SAD. On smatra da će ovaj problem Trump riješiti.
Trump će zato pomagati Tajvan. Na konvenciji u Milwaukeeju senator Marco Rubio, blizak Trumpu i mogući kandidat za važnu poziciju u njegovoj administraciji, rekao je da se Tajvan suočava sa „egzistencijalnom prijetnjom“ i da mora više ulagati u odbranu. On je dodao da očekuje da će Trump nastaviti da podržava Tajvan, kao što je činio u svom prvom mandatu.
Jednako kako ima čvrst stav prema Kini, tako ima i prema Izraelu, ali sa drugačijim konotacijama. Vance bezrezervno podržava Izrael. Predstavio je i zakone koji onemogućuju federalno finansiranje fakulteta na kojima su studenti protestvovali protiv rata u Pojasu Gaze, kao i za fakultete koji zapošljavaju ilegalne migrante.
„Kulturološki, moralno, politički, to je pravi saveznik u smislu da ne dijelimo samo neke interese, već mi zapravo dijelimo vrijednosti“, kaže Vance o Izraelu. Bidenu je zamjerio što Izraelu ne isporučuje oružje, a Hamas optužio da je odgovoran za sve civilne žrtve. „Morate, prije svega, omogućiti Izraelu da zapravo završi posao“. Vance kaže da je cilj da „Izrael i suniti kontrolišu ovu regiju“, kao i da je protiv rata sa Iranom. Likvidaciju iranskog generala Qasema Soleimanija je pohvalio i dodao: „Ako ćete udarati Irance, udarajte ih snažno!“
Državni interesi i Trump
Ankete kažu da Trump i Vance idu ka pobjedi, ali je još prerano to tvrditi. Međutim, neki trendovi idu im u prilog.
Prihvatljivost Trumpa za mnoge krugove u Sjedinjenim Državama posljednjih sedmica govori u prilog tome da je on i dalje dio elite, ako je ikada bio izvan nje, i da sada iza njega i Vancea stoji ono što je on godinama nazivao „duboka država“. Tako bi se uloge mogle promijeniti u nastavku kampanje, dok se demokrati obraćaju crncima, latinosima, manjinama, siromašnim, mladim...
Trump će, ukoliko pobijedi, imati svojih vlastitih poteza i donijeti neke promjene, ali će voditi i politiku koju je osmislio neko drugi, uprkos povremenim ispadima koje i danas pravi, kao što to radi i Vance kada je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo „ne ide tako dobro“ zbog migracije i da su laburisti napravili da je to „prva istinski islamistička zemlja“ koja ima nuklearnu bombu.
Preko ove izjave zvanični London je već prešao, jer će ona imati uticaj koliko je tačna Vanceova izjava na konvenciji u Milwaukeeju: „Završili smo, dame i gospodo, s opsluživanjem Wall Streeta. Posvetićemo se radnom čovjeku.“ I to u sedmici kada su brojni bogataši podržali Trumpa.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.
Comments