Prošle sedmice njemačka vlada je odlučila da će do 200 milijardi eura uložiti u novi "odbrambeni štit" za zaštitu potrošača i preduzeća od sve većih cijena energenata.
Vlada će za to, objasnio je njemački kancelar Olaf Scholz, sve da uradi – da penzioneri, porodice, zanatlije i industrija mogu da plaćaju račune. Istovremeno, otpada ranije planirani namet na prirodni gas, prenosi DPA.
"Cijene moraju dole", rekao je kancelar Scholz u četvrtak na konferenciji za medije.
Nametom je poskupljenje gasa trebalo da se preliva na potrošače i firme radi spasavanja uvoznika energenta. Uvoznici su zbog ograničavanja, a onda i prekida isporuka iz Rusije, morali da na tržištu nađu skuplje alternative i da ispune ugovore, što bi povećalo troškove.
"To (namet) nam više nije potrebno", rekao je Scholz.
Kancelar je planiranu državnu podršku u snabdjevanju energijom i ograničavanje cijena gasa opisao kao "dupli boom". Time je podsjetio na svoje riječi iz pandemijske krize, kada je izjavio da će se iz nje zahvaljujući državnoj pomoći izaći "boomom". Suština te politike jeste pokušaj da se cijene energenata smanje brzo i za sve.
Francuska i Italija protiv
Taj plan nije se svidio evropskim državama, posebno Francuskoj i Italiji koje su najveće evropske ekonomije poslije Njemačke.
Francuska i Italija su već upozorile da bi takva masovna intervencija mogla da stvori nepravednu neravnotežu na jedinstvenom evropskom tržištu, pri čemu će njemačke kompanije stekle prednost nad konkurentima iz drugih zemalja članica, što bi moglo biti katastrofalno za mnoge kompanije širom kontinenta.
Kao odgovor na najavu ove pomoći, francuski i italijanski komesari Thierry Breton i Paolo Gentiloni pozvali su na veću evropsku finansijsku solidarnost. To su, međutim, kritikovali njemački ministar finansija Christian Lindner i šef ekonomije Evropske unije Valdis Dombrovskis.
"Suočeni sa kolosalnim izazovima koji su pred nama, postoji samo jedan mogući odgovor; to je Evropa solidarnosti. Moramo da razmišljamo o zajedničkim alatima na evropskom nivou!", napisali su Breton i Gentiloni u tekstu za Corriere della Serra, Irish Times, Les Echos i FAZ .
"Ako želimo da izbjegnemo fragmentaciju, ako želimo da se suočimo sa ovom krizom, mislim da nam je potreban veći nivo finansijske solidarnosti, kao što smo, na primjer, radili tokom pandemije – programom SURE", navodi se u tekstu.
SURE je paket pomoći koji je kreirao Brisel za pružanje kratkoročne finansijske pomoći ekonomijama tokom perioda pandemije. Opšti zaključak programa je da je zbog njega 31 milion ljudi zadržao posao i da je tokom 2020. godine čak 2,5 miliona preduzeća nastavilo sa radom, odnosno spašeno je od propadanja.
Odgovor iz Berlina na ove ideje bio je brz: "Prijedlozi zasnovani na programu SURE u ovom trenutku ne mogu biti opravdani", rekao je Lindner.
"Ova kriza se značajno razlikuje od pandemijske. Ne nosimo se sa šokom tražnje, u kontekstu činjenice da bi to trebalo podsticati javnim sredstvima. Suočeni smo sa šokom snabdjevanja", dodao je Lindner.
Nizozemska ministrica finansija Sigrid Kaag također je zvučala kao da ne želi da popusti pred jednostranim potezom Njemačke:
"Ne možemo da osmislimo drugačiji instrument za svaku kriznu situaciju! Moramo da rasporedimo ono što imamo, da to usmjerimo na prava mesta i investiramo na pravi način", rekla je ona.
Moguće daljnje podjele
Njemački plan očigledno nije se svidio mnogim evropskim saveznicima i sada se postavlja pitanje njihovog odgovora na namjere Berlina. Korištenje sličnih jednostranih mjera od strane pojedinih država moglo bi narušiti evropsko jedinstvo i jedinstveno tržište.
Ekonomska kriza u Evropi postaje sve veća i građani i privrednici očekuju brza rješenja. Prve najave o tome kako rješiti krizu i prve reakcije na te planove govore da je pred Evropskom unijom težak put usklađivanja politika Brisela i država članica.
Comments