Nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima i položio zakletvu za novi šestogodišnji mandat, Vladimir Putin okrenuo se konsolidaciji svoje vlasti, novim napadima na Ukrajinu i posjetio je Kinu. Pretrpani majski kalendar ruskog predsjednika govori da se neki procesi u Rusiji ubrzavaju.
Od početka mjeseca Rusija i Putin su udarna vijest širom svijeta i ne samo zbog vojne parade povodom Dana pobjede. Ta parada po mnogo čemu je bila poraz Rusije i njenog predsjednika koji je sve izolovaniji u velikom dijelu svijeta, dok je pokušavao prekrojiti historiju Drugog svjetskog rata i krivca za probleme svoje zemlje pronaći u Zapadu i Ukrajini.
Upravo Ukrajina je razlog zašto se Putin nalazi u sve većim problemima kod kuće i na međunarodnom planu. Napad na okolicu grada Harkiva, dok južnije traje ruska ofanziva koja je donekle uspješna, velika je zagonetka za javnost. Bitka koja traje i danas, u okolici drugog najvećeg ukrajinskog grada snažno povezanog sa Rusijom, razlikuje od ranijih ruskih operacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je prvih dana borbi pozivao Zapad na uzbunu i tražio dodatnu vojnu pomoć. Posljednjih dana tvrdi da su napadi odbijeni i da će ukrajinske snage izdržati i povratiti nekoliko sela uz granicu sa Rusijom. U međuvremenu, u Ukrajinu je stigao novi paket američkog oružja, a NATO najavljuje još pomoći na samitu u julu. Mjesto održavanja samita na vrhu je Washington, što mu dodatno daje na težini.
U Kijev je došao američki državni sekretar Antony Blinken i boravio dva dana, čak i svirao sa jednim bendom. Prije odlaska u Kijev poručio je da je „pomoć na putu“ i da će „napraviti razliku“ na bojnom polju, što je još jednom otvorilo pitanje kakvo to oružje sada Washington šalje i da li postoje ograničenja šta se to napadnutoj državi može isporučiti. Boravkom u Kijevu, brojnim sastancima i sviranjem sa bendom, Blinken je želio poslati poruku da su stvari pod kontrolom.
Mišljenje vojnika
Da će Ukrajinci odbraniti Harkiv smatra i general Christopher Cavoli vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi. On je jučer rekao da ne vjeruje da je Rusija rasporedila dovoljno vojnika za „strateški proboj u okolini Harkiva“ i da je uvjeren da će ukrajinske linije odbrane izdržati napad. „Što je još važnije, oni (Rusi) nemaju vještinu i sposobnost da to učine, da djeluju na nivou potrebnoj za iskorištavanje bilo kakvog proboja u stratešku prednost.“
General Cavoli nije rekao s kojim snagama Rusija napada u okolici Harkiva, ali neki drugi izvori tvrde da se radi o malom broju čak i ako se uporedi sa bitkom za Bahmut koji je neuporedivo manji grad. Čini se da je Rusija iskoristila zauzetost ukrajinske vojske na drugim frontovima i napala okolicu Harkiva, odnosno pogranični prostor. Također, stručnjaci smatraju da Rusija želi napraviti tampon zonu prema Belgorodu i onemogućiti nove napade na taj grad. Podsjetimo, ukrajinska vojska je upadala preko granice, baš kao tzv. „ruski partizani“.
Daleko od fronta Putin je vodio drugu bitku. Sastavljajući novu vladu Putin je smijenio dosadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua i imenovao Andreja Belousova. Tako je ekonomista zamijenio građevinca koji je bio veoma nepopularan među vojskom i zbog kojeg je plaćenička grupa Wagner digla pobunu prošle godine. Ranije je uhapšen Šojguov zamjenik Timur Ivanov, zatim šef kadrovske službe, a više činovnika je podnijelo ostavke i otišlo iz ministarstva. To otvara priliku Belausovu, kao odanom Putinovom kadru, da dodatno zavede red u vojsci koja je jedan od polova moći unutar ruske političke strukture, a koja se često sukobljava sa Putinovim krugom.
Od Belausova, prema tvrdnjama nekih medija, Putin očekuje da se ruska privreda još više podredi ratnom naporu države, dok je on izjavio u saslušanju pred Gornjim domom ruskog parlamenta da mu je cilj da „tehnološki“ pobijedi ukrajinsku vojsku. Koliko će Belausov biti uspješan u tome zavisi i od stanja na frontu, ali u ovom trenutku je važnije da je Putin smijenio nepopularnog Šojgua, dajući stimulans onima koje žele da ratuju. Naime, jasno je da Rusija sa postojećim brojem vojnika ne može osvojiti Kijev, a da Putin izbjegava široku mobilizaciju, jer ekonomija treba radnike i mnogo je onih koji ne žele u rat.
Peking kao spas i kao klopka
Za svoju prvu posjetu inostranstvu Putin je izabrao susjednu Kinu gdje mu je priređen svečani doček. Iz Moskve je rečeno da je ova posjeta i simbolično važna, odnosno da time Putin pokazuje važnost odnosa sa Kinom. Ipak, ne treba zaboraviti da je Putin na međunarodnoj potjernici i da bi u mnogim državama bio uhapšen, pa je tako preskočio samite BRICS-a u Južnoj Africi i Indiji.
Putinu je jasno da je Kina jedini razlog zašto Rusija nije ekonomski poklekla nakon silnih sankcija Zapada. Tokom ove posjete ojačane su ekonomske veze dvije države, a Rusija je otvorila predstavništva mnogih kompanija. U srazu ruske i kineske ekonomije zna se krajnji pobjednik i to je sigurno nešto što će Peking znati iskoristiti.
Ali javnosti i Zapadu Putin i Xi su poslali drugačije poruke. Osudili su agresivno ponašanje Sjedinjenih Država i najavili produbljivanje vojnih veza. „Kina je spremna zajednički postići razvoj i preporod naših dviju zemalja te sarađivati na održavanju poštenja i pravednosti u svijetu“, rekao je kineski predsjednik. „Zajedno branimo principe pravednosti i demokratskog svjetskog poretka koji održava multipolarnu stvarnost te se temelji na međunarodnom pravu”, rekao je Putin. Pored toga, pozvali su „političko rješenje“ u Ukrajini.
Putin može kratkoročno biti zadovoljan sa posjetom Kini, jer je dobio ono što Blinken nije kada je prije nekoliko sedmica tamo boravio. Ni pod prijetnjom američkih sankcija kineskim kompanijama koje posluju sa ruskim u oblasti odbrane, Peking nije poklekao. Sa sastanka Xija i Putina je poručeno da dvije države namjeravaju produbiti i političku saradnju, čime je pokazana privrženost partnerstvu „bez ograničenja“ koje su dogovorili u februaru 2022. godine.
Ali, dugoročno predavanje u naručje Kine može biti kobno za Rusiju. Dovoljan je pogled na geografsku mapu da bi se uočila razdaljina između najvećih ruskih evropskih gradova i Kine. Ekonomska zavisnost od Kine Moskvu pretvara u mlađeg partnera, a serija posjeta Pekingu od strane zvaničnika sa Zapada govori da se trenutno na Kremlj sve manje računa. Front sa Kinom protiv Zapada Moskvu dovodi u nezavidnu situaciju, na što su upozoravali i mnogi u Rusiji. Zato još jednom treba posjetiti da neki smatraju da je najveći dobitnik rata u Ukrajini ustvari Kina. Novi Putinov mandat takvu tvrdnju mogao bi dodatno pojačati.
Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.
Comments