top of page

Predsjednički izbori u Ekvadoru: Pobjeda Noboe i odbijanje opozicije da prizna poraz

  • Writer: Armin Sijamić
    Armin Sijamić
  • Apr 21
  • 9 min read

Trinaestog aprila održan je drugi krug predsjedničkih izbora u Ekvadoru. Pobjedu je odnio aktuelni predsjednik Daniel Noboa, u izbornoj trci koju je teško uporediti sa bilo kojom drugom.


Foto: Daniel Noboa i Luisa González


Kako je narušena sigurnost u nekada mirnom Ekvadoru bila je tema ovogodišnjih opštih i predsjedničkih izbora. Posljedično tome, tema je bila i loša ekonomska situacija, koja je posljedica rata narko bandi koji su razorili državu, a što je predsjednik Daniel Noboa pokušao zaustaviti.


Birače su zanimali sigurnost, ekonomija i vladavina prava. Nakon prvog kruga u februaru, u drugi krug plasirao se Noboa i ljevičarka Luisa González. Noboa je pobijedio za sedamnaest hiljada glasova, odnosno za manje od jedan posto. Noboa je dobio 4.527.606 glasova, a González 4.510.860, pri izlaznosti od 82 posto.


Ali ankete su pokazivale da Luisa González ima veće šanse u drugom krugu. Gotovo sve agencije za istraživanje javnog mnijenja, uključujući one bliske vlastima, opozicionoj kandidatkinji davale su prednost i predviđale pobjedu. U prilog pobjedi opozicionarke govorio je i februarski rezultat njene stranake koja je osvojila 67 mandata u nacionalnom parlamentu, a koji broji 151 članova. Noboina stranka osvojila je 66 mandata. Pored toga, računalo se da će Noboa imati manji rezervoar glasova nakon što su iz utrke ispali oni s kojima se na političkom centru i desnici bori za prevlast.


Osim stope ubistava od 38,76 na 100.000 ljudi u 2024. godini, a što je blagi pad u odnosu na 2023. sa stopom od 46,18 na 100.000, prema podacima državnih organa krajem prošle godine samo 33,87 posto radno sposobonih Ekvadoraca bilo je u radnom odnosu. U januaru i februaru ove godine zabilježeno je preko 1.500 ubistava, što je najveći broj ikad zabilježen u Ekvadoru.


Aprilski izbori


Kampanja Noboe i González pred javnost Ekvadora iznijela je različite optužbe za suprotnu stranu, pa čak i priznanja od kandidata i kandidatkinje da su ljudi oko njih upleteni u afere. To je i rezultat dogovorenog formata televizijske debate koja je dopuštala učesnicima da postavljaju pitanja na koja protivnička strana mora odgovoriti kratko sa „da“ ili „ne“, a potom obrazložiti svoj odgovor.


Javnost je tako čula da je jedna od kompanija porodice Noboa bila uključena u krijumčarenje kokaina u Italiju i Hrvatsku u više navrata. Zatim, da je González bila dio grupe koja je uhvaćena u kriminalnim aktivnostima. Iz Noboinog tabora tvrdili su da je González bliska raznim klanovima, a što je ona osporavala. Debatna emisija Noboe i González, održana nekoliko dana prije glasanja, bila je prvorazredni politički događaj, a pristalice aktuelnog predsjednika tvrde da je tada pala odluka za koga glasati, jer je, prema njima, ljevičarka pokazala svoje pravo lice.


Ali u debati González nije bila lošija nego protivnik. Ova advokatica često je zvučala uvjerljivije od mladog predsjednika Noboe (37). Njen izbor za kandidatkinju Građanske revolucije za predsjednika sigurno ima veze i sa činjenicom da odlično i uvjerljivo govori.


Luisa Magdalena González Aldiva (47) možda je najviše odgovarala profilu osobe koja je trebala pobijediti milionera na vlasti i Ekvadoru vratiti stabilnost kao u vremenu vladavine njenog mentora Rafaela Corree. Njen život je trebao biti dokaz da se borba isplati. Naime, ona se udala sa petnaest godina, godinu kasnije postala je majka, da bi se razvela sa 22 godine. Kao samohrana majka dvoje djece, završila je pravni fakultet u Ekvadoru i odbranila dva magistarska rada, od kojih je jedan na prestižnom madridskom Univerzitetu Complutense. Zatim, bila je predsjednička kandidatkinja, poslanica u regionalnom parlamentu, državni službenik u administraciji pomentog Corree…


I imidž koji gradi je specifičan. Osim što s ponosom ističe da je samohrana majka, izjašnjava se kao „Manabita“, jer je iz pokrajine Manbi. Kaže da je evangelista i da čita Bibliju, a na tijelu je istetovirala motive koji, kako kaže, svjedoče njenom zavjetu Bogu. U svojim istupima na društvenim mrežama sebe predstavlja kao aktivisticu za prava životinja i ženu koja vodi zdrav sportski život te da želi dekriminalizaciju pobačaja. Neke od svojih tetovaža na prsima otkrila je i u navedenoj televizijskoj debati izbornom odjeće koju je nosila, što je i ranije radila. Zato su je neki optužili za pokušaj seksualizacije ekvadorske politike.


Međutim, González je puno više od osobe koja živi od društvenih mreža i samopromocije. Ona je u pravom smislu „politička životinja“, baš onako kako je to formulisao Aristotel. Svoj politički put počela je kroz desničarsku Socijalnu kršćansku stranku, da bi potom podržala Correu i za vrijeme njegove vlasti (od 2007. do 2017. godine) obavljala razne državne poslove, čak i u diplomatiji. Na koncu, postala je predsjednica stranke koju je vodio Correa, a koji je zbog presude za korupciju i kazne od osam godina zatvora pobjegao iz Ekvadora i trenutno se nalazi u Belgiji.


U kampanji Nobou je optuživala za nedostatak sigurnosti na ulicama, za korupciju, visoku stopu nezaposlenosti i za porodične veze s narko kartelima. Naime, Noboina porodica bavi se distribucijom banana, a upravo takvi brodski tovari nose kokain. Tu se posebno ističu luke na Mediteranu. González je rekla da je droga iz Ekvadora dolazila u Italiju i Hrvatsku preko kompanija povezanih sa porodicom predsjednika, što je on priznao ali odbacio ličnu umiješanost.


Neki mediji pišu o balkanim kartelima, a posljednjih mjeseci akcenat je na albanskim. Ti mediji tvrde da su balkanski karteli brutalniji od meksičkih i kolumbijskih i da su efikasniji u svojim poslovima, jer ne rade samo za jedan kartel. Oni ugovoraju poslove između grupa u Latinskoj Americi sa grupama u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku ili Evropi, a onda organizuju transport robe i novca.


Koliki je novac u igri govori i podatak da 73 posto svjetskog kokaina, uglavnom proizvedenog u Kolumbiji i Peruu, prođe kroz Ekvador.


Ali najjača karta na koju je González igrala u ovoj kampanji je Rafael Correa. Glas za González bio je glas za povratak Corree u zemlju. González kaže da je on njen mentor i savjetnik i tvrdi da su optužbe protiv njega politički motivisane te da će ako ona pobijedi on bio dio njenog tima.


Noboina politika


Jasno svrstavanje kandidatkinje González uz bivšeg predsjednika donosi sigurne glasove, ali i zaklete protivnike. Zato je Noboa igrao na kartu borbe protiv „koreizma“, odnosno politika za koje se zalagao bivši predsjednik. Ono što su neki nazivali „socijalizmom za 21. vijek“, a što je politika koju je Correa vodio, njegovi protivnici su to predstavili kao put da se Ekvador pretvori u Venecuelu, da demokratiju zamijeni diktatura i da država postane izolovana od svijeta.


Takva Noboina postavka bio je mač sa dvije oštrice. Correa je koristio uspon ljevičarskih vlada širom Latinske Amerike i omogućio ekonomski razvoj Ekvadora. U vrijeme njegove vladavine Ekvador je bio gotovo pa mirna oaza Latinske Amerike. Stopa ubistava na 100.000 ljudi u 2019. godini, što je dvije godine nakon što je Correa napustio vlast, iznosila je 6,85.


Dakle, za samo par godina Ekvador je dožio sigurnosni sunovrat. Moćni karteli slili su se u Ekvador koji nije znao kako da se protiv njih bori, pa su pored međusobnih likvidacija stradali civili, vojnici i policajci, brojni su slučajevi otmica i ljudi se boje da napuste domove. Korupcija je od tada procvjetala. Ekvadorci, prema istraživanjima, ne vjeruju u državne organe. Najveće povjerenje uživa vojska sa 65 posto podrške. U takvu državu rijeko ko želi ulagati novac.


Dolazak mladog Noboe na vlast posljedica je ovakvog stanja. On je bio parlamentarac do maja 2023. godine, kada je tadašnji predsjednik Guillermo Lasso skratio svoj mandat, raspustio parlament i zakazao vanredne izbore za oktobar. Noboa je ušao u utrku za mjesto predsjednika u trajanju od šesnaest mjeseci, odnosno do kraja Lassovog mandata, i odnio pobjedu. To je bio prvi neuspješni pokušaj González da postane prva predsjednica Ekvadora u historiji.


Nasilje je razaralo Ekvador. Noboa je u novembru 2023. godine preuzeo predsjedničku dužnost, da bi u januaru 2024. proglasio stanje „unutrašnjeg oružanog sukoba“. Na ulice je poslao vojsku i policiju i i postigao skromno smanjenje broja ubijenih, kako samo već ranije naveli, pa je u 2024. godini ubijeno 6964 osobe u poređenju sa 8.237 u prethodnoj godini. Nasilje se nastavilo. Jedan predsjednički kandidat na prošlim izborima izgubio je život, a tokom izborne kampanje kandidate je čuvala teško naoružana vojska i policija.


Noboa je ovo stanje vidio kao priliku da se pretvori u novog Nayiba Bukelea, predsjednika El Salvadora, koji u obračunu sa mafijom ne bira sredstva. I još dok nije zaslužio divljenje američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih republikanskih saveznika, Bukele je bio zvijezda u Latinskoj Americi, koja je često drugim državama nudila „recept“ da se izbore sa krminalom.


Noboa je priliku iskoristio. Nekoliko dana prije izbora doveo je Erika Princea, osnivača notornog Blackwatera. Prince, koji je blizak Trumpu, najavio je obračun sa narko kartelima. Taj „strateški savez“, Noboa je opisao kao prekretnicu u borbi protiv bandi u Ekvaodru.


Još ranije Noboa se zalagao da se u ekvadorskim zakonima napravi promjena i da se dozvoli drugoj državi da uspostavlja vojne baze. Noboa je tada, naravno, ciljao na vojsku Sjedinjenih Država, koja bi mu pomogla da se obračuna sa narko kartelima. Posljedično, američki uticaj bi u Ekvadoru rastao, a slabio ljevičarski politički blok koji traži suverenost i nezavisnost države.


Noboa je biračima obećao i otvaranje milion radnih mjesta u četiri godine, strane investicije, borbu da Ekvador ne postane Venecuela, iskorijenjivanje korupcije, bolje škole i univerzitete… Noboa se zalaže za liberalizaciju tržišta, što je protivno ljevici, ali je za izbornu kampanju neke politike modifikovao. Jedna od njih je nuđenje poticaja za pokretanje biznisa.


Polarizacija i rezultat izbora koje González ne priznaje


Ovakav pristup Noboe vodio je do jasne polarizacije – za ili protiv ljevice. Da bi fokus kampanje prebacila na stanje u Ekvadoru, González je obećala da će iskorijeniti nasilje, dva miliona radnih mjesta u četiri godine, suverenu politiku Quita i socijalnu državu. Nobou je optužila da su bolnice bez lijekova, da su škole u katastrofalnom stanju i da on to kao milioner ne razumije. Govoreći o prisustvu Princea u Ekvadoru, ona je rekla da je to poniženje za vojsku i policiju ove države. Konstantno je ponavljala da Noboa „laže“ i to je više puta rekla u televizijskom duelu.


Međutim, stanje u Ekvaodru dovelo je do potpune militarizacije. Neki to vide kao uvod u Noboinu autokratiju, a što ne bi bilo prvi put da se dešava u Latinskoj Americi po sličnom receptu. Uoči izbora neki su gradovi bili izolovani, državne granice zatvorene, a snage sigurnosti na ulici.


Pomenute politike Noboe o podsticajima sa pokretanje biznisa i zatvaranja gradova ispostaviće se, barem prema postizbornim tvrdnjama González, kao ključni za njegovu pobjedu. Ovakav razvoj situacije malo je ko iz opozicije mogao da predvidi. To će se tek vidjeti u danima nakon izbora.


Građani su pohrlili na izbore. Njih trinaest miliona ima pravo glasa i glasanje je zakonska obaveza za one koji su punoljetni i mlađi od 65 godina. Kazna za neizlazak na izbore je novčana. U drugom krugu izlaznost je bila 87 posto. Noboa je dobio 5.858.472 glasa, a González4.674.616, odnosno 55,62 posto naspram 44,38 posto. U odnosu na prvi krug Noboa je dobio 1,3 miliona novih glasova, a njegova suparnica samo nešto više od stotinu hiljada.


U opoziciji potpuni šok. González tvrdi da se desila „groteskna“ krađa izbora. Correa, koji je inače jako aktivan na društvenim mrežama, objavljuje dnevno desetine poruka. U jednoj od njih tvrdi da je „matematički nemoguć“ ovakav rezultat, odnosno da su šanse da se desi manje od jedan posto.


Noboa je odbacio optužbe i rekao da ogromna razlika u broju glasova dovoljno govori. Njegove pristalice poručuju ljevici da ne žele da Ekvador bude nova Veneculea i da je kampanja koju je vodila González građanima otvorila oči.


Posmatračke misije iz Organizacije američkih država (OAS), Sjedinjenih Država i Evropske unije rekle su da nisu zabilježili veće nepravilnosti. Njihovim tvrdnjama indirektno se pridružio i RETO, koji je podržavao González. RETO je Noboi čestitao pobjedu i tako je Građanska revolucija ostala bez svog najsnažnijeg stranačkog partnera.


González ne odustaje i ulaže žalbe nadležnim tijelima za koje tvrdi da ih kontroliše Noboa. Pozvala je sve da odbace rezultate izbora, a izbornu komisiju da otvori sve vreće i ponovo broji glasove. Advokatica je na društvenim mrežama objavila par kompromitovanih zapisnika sa izbornih mjesta kao dokaz tvrdnji da su izbori pokradeni.


Ono što je navela u svojim pritužbama navodi nas da izvršimo manju rekapitulaciju procesa njene kandidature. Kada je 13. juna 2023. godine pokušala da sa pristalicama prijavi svoju predsjedničku kandidaturu izbornim vlastima, napala ih je policija biber sprejom i suzavcem, što je objašnjeno kao mjera protiv neprijateljskog ponašanja njenih pristalica. Zatim 16. juna njena kandidatura je odbijena, da bi četiri dana kasnije bila prihvaćena nakon potrebnih korekcija. Ovakve opstrukcije, koje su trajale mjesecima, González vidi kao dio zavjere protiv nje.


U svom podnesku izbornim vlastima, nakon izbora 13. aprila, ona je navela da se Noboa nije regularno prijavio za izbore, zatim da je izborna komisija u zadnji čas mijenjala lokacije biračkih mjesta zbog klimatskih uslova, da su posmatrači iz njene stranke prijavili korištenje izbornih materijala bez potpisa i pečata i da je izborna komisija ograničila glasanje u inostranstvu. Na koncu, González navodi da je Noboa nekoliko dana pred izbore proglasio vanredno stanje u sedam regija u kojima ljevica historijski pobjeđuje. Paraleno s tim tvrdila je da su pomenuti podsticaji za pokretanje biznisa, ustvari, bili kupovina glasova.


Drugim riječima, González poručuje da je militarizacija Ekvadora bio uvod u vanredno stanje u nekim provincijama, što je uticalo na rezultate izbora, a novčani podsticaji ništa drugo nego kupovina glasova. To su, smatra ona, bili ključevi Noboine pobjede.


Ekvadorska javnost ne dijeli uvjerenost ljevičarske političarke. Odziv je, za sada, manji nego što bi ona željela. Kako stvari stoje, izborne krađe nije bilo ili je perfektno provedena. Zato će biti interesanto pratiti da li će ekvadorska ljevica uspjeti dokazati svoje tvrdnje.


González poništenje izbora može očekivati do 24. maja, jer tada Noboa polaže zakletvu i kreće njegov četverogodišnji mandat i nastavak bitke protiv ljevice u nestabilnom Ekvadoru.



Tekst je ranije objavljen na portalu PISjournal.net




Comments


bottom of page