S obzirom na sinošnje rezultate saveznih izbora u Njemačkoj, jasno je da je SPD ostvario prednost sa ukupno 25,7 posto glasova, što je za 5,2% više u odnosu na rezultat iz 2017. godine i malo ispred saveza CDU/CSU sa 24,1%. Taj rezultat predstavlja trijumf za Olafa Scholza, kandidata za kancelara ispred SPD-a.
To je poseban udarac za CDU/CSU, najgori od 1949. godine, i za njihovog kandidata za kancelara Armina Lascheta. No, uprkos slavlju SPD -a sinoć, i dalje je blizu svojeg historijski najlošijeg rezultata i daleko ispod 34,2% koliko je osvojio njihov posljednji kancelar Gerhard Schröder kada je izgubio vlast 2005. To što je SPD ipak vodeći, rezultat je fragmentacije njemačkog političkog pejzaža.
Sinoćni rezultati bili su dobri i za Zelene, koji su ostvarili 14,8%, što je skok od 5,9% u odnosu na prošle izbore, dok je konzervativno-liberalni FDP osvojio 11,5%, tek nešto malo ispod 1% više u odnosu na prošle izbore. Postkomunistička Ljevica pala je na 4,9%, a krajnje desna AfD na 10,3%. Osim toga, nova stranka ulazi u parlamentarno okruženje: maleni SSW, koji predstavlja dansku manjinsku zajednicu sa krajnjeg sjevera Njemačke koja je kao glas „nacionalne manjine“, izuzeta od uobičajenog praga potrebnog za ulazak u Bundestag.
Rezultati daju tri moguće koalicije i scenarija: Semafor-koalicija, prema bojama stranaka SPD-a, Zelenih i FDP-a, držala bi 416 od 735 mjesta u novom sazivu Bundestaga. Jamajka-koalicija, tzv. crno-zeleno-žuta, u bojama zastave te zemlje, i stranaka CDU/CSU, Zeleni i FDP koja bi imala 406 mjesta. Velika koalicija SPD-a i CDU/CSU-a, uz preokret formacije CDU/CSU-SPD s kojom je Merkel vladala 12 od svojih 16 godina, imala bi 402 mjesta. Scholz bi bio kancelar prema prvom i trećem scenariju, Laschet prema drugom.
U narednih nekoliko dana nove parlamentarne grupe stranaka u Bundestagu sastat će se u Berlinu, i započet će diskusiju o formiranju vlasti.
Comments