top of page
  • Writer's pictureArmin Sijamić

Vodeći obavještajci najavljuju novu politiku Zapada i pokazuju koliko se brzo svijet mijenja

Rijetko se događa da direktor neke obavještajne službe piše članke u kojima ne ostavlja dilemu ko su neprijatelji njegove države. Još rjeđe to rade dvojica zajedno. Sa stranica Financial Timesa u subotu su se javnosti obratili šefovi američke CIA-e Bill Burns i britanskog SIS-a Richard Moore.


Foto: Richard Moore i Bill Burns


Nakon što su na početku teksta pohvalili uspješnu saradnju dvije obavještajne službe, koja traje više od 75 godina, kao i još dužu saradnju Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, Burns i Moore su poručili da se „izazovi prošlosti ubrzavaju u sadašnjosti“, što je vrlo čudna formulacija za političare Zapada, ali ne i one koje se bave dugoročnim strategijama.


U nastavku objašnjavaju da te izazove ubrzavaju „tehnološke promjene“ i da se dvije države i dvije agencije suočavaju sa izazovima „bez presedana“ u „osporenom međunarodnom sistemu“, što ilustruju u podršci Ukrajini, zajedno sa saveznicima koje su okupili, u opiranju ruskoj agresiji. „Ostati na kursu važnije je nego ikad. Putin neće uspjeti da ugasi suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Postupci Rusije su flagrantno kršenje Povelje UN-a i globalnih normi. Nastavićemo pomagati našim hrabrim, odlučnim ukrajinskim obavještajnim partnerima. Ponosni smo što to činimo i divimo se otpornosti, inovativnosti i elanu Ukrajine”, naveli su Burns i Moore.


Nakon toga, oni objašnjavaju razmjere sukoba u Ukrajini, što pripusuju modernom dobu i da je „sukob pokazao da tehnologija, raspoređena uz izuzetnu hrabrost i tradicionalno oružje, može promijeniti tok rata. Ukrajina je bila prvi rat te vrste koji je kombinovao softver otvorenog koda sa najsavremenijom tehnologijom bojnog polja, koristeći komercijalne i vojne satelitske snimke, tehnologiju dronova, visoko i nisko sofisticirano cyber ratovanje, društvene mreže, obavještajne podatke otvorenog koda, bespilotna zračna i pomorska vozila i informativne operacije, kao i ljudsku i signalnu obavještajnu službu, nevjerovatnim tempom i razmjerom. Najviše od svega, naglasio je imperativ prilagođavanja, eksperimentisanja i inovacija.”


Ovaj opis sukoba u Ukrajini pokazuje promjene koje su se desile u načinu ratovanja, iako često izvještaji iz ovog rata počinju i završavaju kao iz nekih prethodnih. To je novo priznanje Zapada da se ukrajinski „kvalitet“ suprotstavlja ruskom „kvantitetu“, mijenjajući odnos snaga.


Nakon toga, Burns i Moore navode: „Nastavljamo da radimo zajedno kako bismo poremetili bezobzirnu kampanju sabotaže širom Evrope koju vode ruski obavještajci i njihovu ciničnu upotrebu tehnologije za širenje laži i dezinformacija osmišljenih da zabiju klinove među nama.“


Kina prije svih, tehnologija prije svega


Iako Rusiju portretiraju kao neprijatelja protiv koga se bore, oni joj je ne pridaju epitet velike sile, što je suštinski nastavak formulacija iz strategija koje je objavljivao američki predsjednik Joseph Biden. Tamo stoji da je Rusija manje-više regionalna sila, a da je Kina jedina koja može osporiti dominaciju Zapada. To su Burns i Moore definisali ovako: „I za CIA-u i za SIS, uspon Kine je glavni obavještajni i geopolitički izazov 21. vijeka, a mi smo reorganizovali naše službe tako da odražavaju taj prioritet.“


Ali Burns i Moore tu staju. Najveći „obavještajni i geopolitički izazov“ u ovom vijeku dobio je jednu rečenicu, nakon čega prelaze na rat u Pojasu Gaze i na čitavom Bliskom istoku gdje su „SIS i CIA iskoristili naše obavještajne kanale da snažno potiču obuzdavanje i deeskalaciju.“


Međutim, da bi se vodila borba protiv Kine, koja je sila u svakom smislu te riječi i u ovom trenutku uz Sjedinjene Države vjerovatno najveća na svijetu, potrebno je razvijati tehnologiju, koja će, što je poznato od onog trenutka kada je manuelni rad napušten u korist mašina, poništiti prednosti u brojevima radnika. To je nastavka postavke o „kvantitetu“ i „kvalitetu“ iz Ukrajine, ali na drugim osnovama, jer je Kina već odavno prestigla Rusiju na polju naprednih tehnologija.


Od „vitalnog je značaja“, pišu Burns i Moore, da se „održi tehnološka prednost“, ali da to oni ne mogu uraditi sami, pa su svoje partnerstvo proširili „mrežom partnerstava sa privatnim sektorom“. Zato će im biti potrebna vještačka inteligencija u njenom punom kapacitetu, čije domete javnost još uvijek ne može u potpunosti razumjeti.


„Sada koristimo vještačku inteligenciju, uključujući generativnu vještačku inteligenciju, da omogućimo i poboljšamo obavještajne aktivnosti“, u analizi ključnih informacija „u moru podataka“, navode Burns i Moore. „Treniramo vještačku inteligenciju kako bismo zaštitili naše operacije da i dalje možemo ostati tajni kada je to potrebno. Koristimo tehnologije oblaka (cloud) kako bi naši briljantni data naučnici mogli maksimalno iskoristiti naše podatke, a mi smo partneri sa najinovativnijim kompanijama u SAD-u, UK-u i širom svijeta“, dodaju.


Novi svijet i novi front


Na ovaj način Burns i Moore su javnosti saopštili ono o čemu istraživači i novinari pišu decenijama. Vrijeme pred nama ponudiće novi svijet koji će se umnogome zasnivati na upotrebi vještačke inteligencije i da će to trajno promijeniti naše živote. Da je taj svijet na ivici kažu i Burns i Moore, navodeći da je „međunarodni svjetski poredak – izbalansirani sistem koji je doveo do relativnog mira i stabilnosti i omogućio rastući životni standard, mogućnosti i prosperitet – ugrožen na način koji nismo vidjeli od Hladnog rata“ i da će se dvije službe boriti protiv toga, jer je to „u samom temelju našeg posebnog odnosa.“


Snažan rast Kine posljednjih decenija uzdrmao je postojeći svjetski poredak, mnogo više nego ruska agresija na Ukrajinu. Putinova politika kao da je zarobljena u prošlim vijekovima, a dio ruskih stratega od njega traži da ide još dalje u prošlost. Kineski tehnološki rast je bio toliko snažan da je poremetio i „mehku moć“ (soft power) Zapada, što je do skora bilo nezamislivo.


Zato je Kina najveći izazov za SAD, ali sada i za Ujedinjeno Kraljevstvo. Američka politika se za taj trenutak sprema od administracije Baracka Obame, a Donald Trump je krenuo u obuzdavanje kineskih tehnoloških kompanija. U tome Trump i Biden nemaju razlika.


Obuzdavanje Kine je počelo i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku odlažu trenutak kada će se javnost na Zapadu pripremiti za novi obračun, nakon decenija borbe protiv komunizma i islamskog terorizma. Ali ovaj put okršaj će biti drugačiji od onoga što poznajemo. Specijalni rat u Ukrajini, uz široku upotrebu tehnolgija, djeluje kao uvod u okršaj sa tehnološkim divom kakva je Kina.


Nema sumnje da se i Peking sprema za takav scenarij i da će imati svoje adute. Nešto od svog arsenala Kinezi su pokazali na Kubi prije tri godine, izazivajući bijes u Washingtonu. Protesti protiv vlasti su slomljeni upotrebom tehnologija.


U priči koja je malo eksploatisana na Zapadu, Kinezi su, uz pomoć alata kompanije Huawei, pomogli službenoj Havani da „ugasi“ dijelove interneta, da cenzuriše vijesti, čak i one koje su dolazile iz Sjedinjenih Država, a Florida je na samo dvjestotinjak kilometara od Kube. Savršen primjer upotrebe vještačke inteligencije u suzbijanju ili širenju (dez)informacija.



Tekst je ranije objavljen na portalu nap.ba.



 


Comments


bottom of page